Nakon 8. prosinca 2023. sva vina koja nisu proizvedena prije tog datuma moraju sadržavati navođenje sastojaka, alergena, energije i hranjivih vrijednosti, u skladu s Uredbom (EU) 2021/2117.
Vina koja ne udovoljavaju zahtjevima moraju se povući s tržišta, a prema zakonu mogu se primijeniti i kazne. Vidi Uredbu (EU) 1306/2013, poglavlje IV., članak 89.
Dakle, što je energija i kako se izračunava
Definicija energije u vinu:
Energetska vrijednost vina obično se izražava pojmom poznatim kao kalorijska vrijednost. Kalorijska vrijednost definira se kao količina topline oslobođena u kalorijama potpunim izgaranjem jedinice mase vina u suvišku zraka ili kisika pod određenim standardnim uvjetima. Kalorijska vrijednost ovisi o prirodi vina i relativnom udjelu alkohola, organskih kiselina, ugljikohidrata i poliola prisutnih u tom vinu (mast i bjelančevine u vinu su zanemarive ili ih nema). Obično se izražava u kilokalorijama, a standardna masa je 100 ml.
Jedinica energije
Energetska vrijednost vina može se izraziti u kilokalorijama (kcal) ili kilodžulima (kJ).
Kilokalorija
Jedna kilokalorija je količina topline potrebna za podizanje temperature 1 kg vode za 1 °C. To je tisuću puta veća vrijednost od male kalorije koja se koristi u fizikalnim mjerenjima.
Kilodžul
Jedna kilokalorija jednaka je 4,186 kilodžula. Stoga tisuću kilokalorija jednako je 4,186 × 10³ kilodžula ili 4,186 megadžula.
Koje parametre treba uzeti u obzir za točan izračun energetske vrijednosti vina
Da bismo bili precizni i izradili točan kalkulator energije, treba se pogledati glavne sastojke vina koji tijekom probave oslobađaju energiju.
Etanol
Daleko je najvažniji čimbenik u izračunu energije vina. Vina obično u prosjeku imaju između 12 % i 13,5 % alkohola/vol., što daje između 66 i 75 kcal/100 ml (alkohol teži 0,789 g/ml i daje 7 kcal po gramu).
Ugljikohidrati
Radi jednostavnosti, ugljikohidrati u vinu su svi šećeri koji ostanu nakon alkoholne fermentacije.
Tipična suha vina imaju između 1 i 5 g/l zaostalog šećera, što odgovara 0,4 do 2 kcal/100 ml. Slatko vino sa 130 g/l zaostalog šećera, međutim, iz svog šećera dobiva 52 kcal/100 ml.
Organske kiseline
Prevladavajuće nehlapljive kiseline u vinima su vinska, jabučna, limunska i jantarna. Njihove razine u vinu mogu jako varirati, ali općenito se može očekivati 1000 do 4000 mg/l vinske kiseline, 0 do 8000 mg/l jabučne kiseline, 0 do 500 mg/l limunske kiseline i 500 do 2000 mg/l jantarne kiseline. Sve te kiseline potječu iz grožđa, osim jantarne kiseline koju tijekom procesa fermentacije proizvode kvasci. Neka vina prolaze malolaktičku fermentaciju (bakterijsku fermentaciju), pri čemu se jabučna kiselina pretvara u mliječnu kiselinu. Grožđe sadrži i askorbinsku kiselinu (vitamin C), ali ona se tijekom fermentacije gubi.
Iako su te kiseline vrlo važne za okus i ravnotežu vina, igraju malu ulogu u izračunu energije. Tipično vino s ukupnom kiselinom (TA) od 7 g/l donosi 2,1 kcal/100 ml.
Polioli
To su posebna skupina šećernih alkohola. U vinu polioli potječu od kvasca tijekom alkoholne fermentacije. Glavni poliol u vinu je glicerol, a kada se njegova proizvodnja zaustavi, nastaju D-arabitol, D-sorbitol i D-manitol.
Ovisno o uvjetima fermentacije, polioli mogu ići od 4 g/l do preko 20 g/l kada je grožđe zahvaćeno plemenitom plijesni Botrytis.
Prosječna vrijednost od 7 g/l prihvaćena je vrijednost za standardno vino. Polioli imaju mali utjecaj na ukupne kalorije u vinu. Čak i pri 20 g/l donose samo 4,8 kcal/100 ml.
Što je s masti, bjelančevinama i soli?
Kako stvari stoje, obvezno je prikazati količinu masti, bjelančevina i soli kako bi se ispunili novi zahtjevi EU-a za etikete vina. Stvarnost je da će te vrijednosti biti NULA za 99 % svih vina, no ipak moramo prikazati te nulte ili niske količine.
Bjelančevine
Bjelančevine reagiraju s taninom u crnim vinima i stoga nisu prisutne. U bijelim vinima vinari bistre vino kako bi uklonili višak bjelančevina i izbjegli neželjenu mutnoću u boci.
Masti
U vinu nema masti jer je napravljeno od grožđa koje ne sadrži masti.
Sol
U vinu obično ima vrlo malo soli (NaCl), a većina vina ima između 5 i 30 mg/l NaCl. Postoje neke iznimke za vino od grožđa uzgojenog blizu mora, gdje količina soli može biti 50 – 60 mg/l, ili u nekim vinogradima gdje voda za navodnjavanje ima visoku razinu NaCl. Na primjer, u Australiji neka vina imaju koncentraciju soli oko 1000 mg/l.
Za usporedbu, prihvaćena dnevna potreba čovjeka za soli je oko 2300 mg/dan.
Zaključno
Pri izračunu energetske vrijednosti vina najvažniji čimbenik je sadržaj alkohola u vinu. Šećer, kiseline i polioli svi igraju ulogu u izračunu, ali u suhom vinu imaju razmjerno malu ulogu u ukupnoj energetskoj vrijednosti; u slatkom vinu šećer znatno pridonosi. U svakom slučaju, trebali bi biti dio Vašeg izračuna radi točnosti.
Nadajmo se da će Europa doći k pameti i ukinuti zahtjev da proizvođači prikazuju sadržaj masti i bjelančevina u vinima. Sol bi se također mogla preispitati za većinu vina, s obzirom na minimalnu količinu koja se nalazi u običnom vinu.
Kako PinotQR obrađuje izračune energije?
Naše rješenje za e-oznake dolazi s jednostavnim i automatskim kalkulatorom pa za svako vino trebate unijeti samo alkohol, zaostali šećer i organsku kiselinu (TA), a mi ćemo ostalo.
Ipak Vam dopuštamo da nadjačate ostalih šest vrijednosti, za slučaj da je Vaše vino malo posebno! U svakom slučaju, naša usluga nudi brz i bezbolan postupak za upravljanje Vašim e-oznakama.
Ako imate dodatnih pitanja o izračunu energetskih vrijednosti u vinu, slobodno nam pošaljite poruku.
